Online i mobilno bankarstvo u Bosni i Hercegovini bilježe stabilan i kontinuiran rast, dok digitalna i bezgotovinska plaćanja postaju sve češći način obavljanja finansijskih transakcija. Na to ukazuju podaci Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.
Tehnološki razvoj i promjene u društvu stvaraju nove potrebe korisnika finansijskih usluga, ali istovremeno donose i dodatne izazove za stabilno funkcionisanje finansijskog sistema. Internet i mobilno bankarstvo danas predstavljaju temelj savremenog bankarstva, omogućavajući korisnicima brži, jednostavniji i dostupniji pristup različitim finansijskim uslugama.
Pandemija COVID-19 značajno je ubrzala proces digitalizacije i uticala na promjenu navika građana, što je rezultiralo intenzivnijim korištenjem online i mobilnog bankarstva u BiH. Predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica ističe da je u posljednjih nekoliko godina, a naročito nakon pandemije, zabilježen stalan rast broja korisnika digitalnih bankarskih usluga.
Kako navodi, klijenti sve više uviđaju prednosti digitalnih kanala, poput stalne dostupnosti usluga, jednostavnosti korištenja i bolje kontrole ličnih finansija. Banke su, dodaje, u proteklom periodu uložile značajna sredstva u razvoj digitalnih platformi, unapređenje sigurnosnih sistema i poboljšanje korisničkog iskustva, što je direktno doprinijelo rastu upotrebe ovih aplikacija.
U narednom periodu očekuje se dodatno jačanje kapaciteta i povećanje broja korisnika, prvenstveno zahvaljujući uvođenju novih usluga za građane. Među njima je i sistem instant plaćanja koji razvija Centralna banka BiH, kao i mogućnost plaćanja putem QR kodova, razvijena u okviru Udruženja banaka. Sve to, prema riječima Ražanice, ukazuje na nastavak intenzivne digitalizacije platnog sektora.
Govoreći o sigurnosti online plaćanja, Ražanica naglašava da su mobilne i internet bankarske aplikacije među najsigurnijim informacionim sistemima. Ističe da se u njima primjenjuju najviši standardi zaštite, te da kroz rad komisija Udruženja banaka, uključujući i onu za informatičku sigurnost, postoji stalna razmjena informacija o savremenim trendovima u oblasti cyber sigurnosti u svijetu i Evropskoj uniji.
Iako je bh. društvo tradicionalno vezano za gotovinu, u posljednjih nekoliko godina primjetan je jasan pomak ka bezgotovinskim oblicima plaćanja. Pandemija je dodatno ubrzala taj proces, pa sve veći broj građana prelazi sa gotovine i platnih kartica na mobilno i elektronsko bankarstvo.
Ražanica naglašava da je jačanje finansijske pismenosti stanovništva jedan od ključnih faktora za dalju ekspanziju digitalnih plaćanja. Banke, kako pojedinačno tako i kroz Udruženje banaka, u saradnji s institucijama poput Centralne banke BiH, aktivno rade na edukaciji korisnika.
Slične trendove potvrđuju i podaci Agencije za bankarstvo Federacije BiH, koja u okviru svoje regulatorne i nadzorne funkcije prikuplja statistiku o korištenju internet i mobilnog bankarstva.
Prema podacima na dan 30. juni 2025. godine, sve banke u Federaciji BiH nude internet bankarstvo pravnim licima, dok jedna banka ovu uslugu ne pruža fizičkim licima. Mobilno bankarstvo za građane dostupno je u svim bankama osim jedne, dok sedam banaka nudi ovu uslugu i pravnim licima. Kod građana je dominantno mobilno bankarstvo, dok pravna lica češće koriste internet bankarstvo.
U prvoj polovini 2025. godine pravna lica su putem digitalnih kanala obavila više od 9,1 milion transakcija ukupne vrijednosti 48 milijardi KM, pri čemu je gotovo cjelokupan iznos realizovan putem internet bankarstva. Fizička lica su u istom periodu izvršila više od 4,1 milion transakcija u vrijednosti od 1,4 milijarde KM, a najveći dio njih obavljen je putem mobilnog bankarstva.
Na nivou korisnika, internet bankarstvo koristi 37,7 posto pravnih lica, dok mobilno bankarstvo koristi 8,5 posto. Kod fizičkih lica, 12,8 posto koristi internet bankarstvo, a čak 38,8 posto mobilne aplikacije.
Iz Agencije za bankarstvo FBiH navode da su pojedine banke već uvele Google Pay i Apple Pay, čime je omogućeno beskontaktno plaćanje putem mobilnih uređaja, bez potrebe za fizičkim karticama.
Podsjećaju i da je krajem oktobra 2023. godine donesena Odluka o mjerama za jačanje finansijske inkluzije i održivog poslovanja banaka, kojom je uveden održivi paket usluga, uključujući internet i mobilno bankarstvo, po cjenovno prihvatljivim uslovima.
Istovremeno, iz Agencije upozoravaju da digitalna transformacija donosi i nove rizike, zbog čega banke moraju dodatno jačati digitalnu operativnu otpornost. Naglašavaju i važnost kontinuirane finansijske i digitalne edukacije korisnika.
Istraživanja finansijske pismenosti mladih u BiH pokazuju prosječan rezultat od 49,58 od mogućih 100 bodova, što ukazuje na potrebu za intenzivnijim ulaganjima u obrazovanje, digitalnu pismenost, zaštitu potrošača, kao i informisanje o pravima korisnika i mehanizmima zaštite od prevara u digitalnim plaćanjima.
