Tri mjeseca nakon lokalnih izbora, Centralna izborna komisija BiH još uvijek nije donijela odluke o svim prijavama koje se odnose na zloupotrebu djece tokom predizborne kampanje. Stručnjaci upozoravaju da ovakvo odugovlačenje pokazuje slabost sistema u zaštiti djece od političke instrumentalizacije.
Iako su izmjenama Izbornog zakona, koje je uveo visoki predstavnik Christian Schmidt, prvi put jasno prepoznate zloupotrebe djece u političke svrhe, praksa sankcionisanja još uvijek ne djeluje dovoljno odvraćajuće. Do sada je CIK izrekao kazne u iznosu većem od 100.000 KM za 15 političkih organizacija i deset kandidata, dok su četiri slučaja obustavljena.
“Političkim subjektima se i dalje isplati kršiti izborna pravila. Prava kazna je ona koja se osjeti – finansijski”, poručuje Hanas Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom”.
CIK navodi da je tokom izbornog procesa primio gotovo 3.000 prigovora i žalbi, što usporava donošenje odluka, ali i da je postupao oprezno, čak i kada su djeca učestvovala uz saglasnost roditelja.
Stručnjaci, institucije i ombudsmani saglasni su da je odgovornost za zaštitu djece šira od jedne institucije. “Djeca se ne smiju koristiti kao sredstva političke promocije. To nije samo pitanje izborne regularnosti, već i osnovnih dječjih prava”, poručuje novinarka i aktivistica Ivana Čeko.
Zloupotrebe u kontekstu škola i dječijih igrališta, smatraju stručnjaci, posebno su opasne jer narušavaju neutralnost prostora koji bi trebali biti sigurni za djecu, a ne korišteni za nametanje političkih ili komercijalnih poruka.
