Nestabilnosti na svjetskom tržištu energenata ponovo otvaraju pitanje rasta cijena goriva u Bosni i Hercegovini. Dok domaća rafinerija ne radi, a strateški terminali još nisu u potpunosti popunjeni, stručnjaci upozoravaju da bi država morala reagovati kako bi spriječila lančani rast cijena proizvoda i dodatni pritisak na građane i privredu.
Rast cijena nafte na svjetskom tržištu gotovo uvijek dovodi do povećanja inflacije i poskupljenja brojnih proizvoda i usluga. Aktuelni sukobi na Bliskom istoku dodatno su destabilizirali tržište energenata, zbog čega su mnoge države već uvele mjere kako bi ublažile posljedice rasta cijena goriva.
Za razliku od nekih zemalja regiona, Bosna i Hercegovina zasad nije donijela konkretne mjere za stabilizaciju tržišta. Hrvatska je, primjera radi, ograničila cijene goriva kako bi zaštitila potrošače i spriječila nagli rast inflacije. Srbija je privremeno zabranila izvoz nafte i naftnih derivata kako bi osigurala stabilno snabdijevanje domaćeg tržišta.
U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini takve mjere nisu uvedene, pa su se već pojavile naznake problema na tržištu. U BiH za sada nema nestašice goriva, ali su cijene već porasle u odnosu na početak sukoba na Bliskom istoku. Podaci pokazuju da je gorivo u Federaciji BiH poskupjelo za oko 40 feninga, a slična situacija je i u Republici Srpskoj.
Dodatni problem predstavlja činjenica da domaća rafinerija trenutno ne radi, dok su strateške zalihe goriva u terminalima ograničene. Te rezerve prvenstveno služe za krizne situacije i namijenjene su osiguravanju rada ključnih institucija poput bolnica, policije i drugih službi od vitalnog značaja.
Stručnjaci upozoravaju da bi država mogla reagovati kroz nekoliko mehanizama kako bi ublažila rast cijena. Jedna od opcija je ograničavanje marži na gorivo ili privremeno smanjenje poreza i akciza na naftne derivate. Također se razmatra i mogućnost korištenja dijela strateških rezervi kako bi se stabiliziralo tržište u slučaju naglog skoka cijena.
Iskustva iz ranijih kriza pokazuju da nepostojanje pravovremenih mjera može dovesti do dugotrajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Tokom ranijih globalnih poremećaja na tržištu nafte, građani su se suočili s povećanjem troškova života koje se kasnije teško vraćalo na prethodni nivo.
Iako trenutno nema ozbiljnijih poremećaja u snabdijevanju, stručnjaci ističu da je važno reagovati na vrijeme. Svako dalje povećanje cijena goriva može se brzo preliti na cijene hrane, transporta i drugih proizvoda, što bi dodatno opteretilo ekonomiju i standard građana.
