Prema navodima iz reakcije, najnoviji rezultati analiza krvi na prisustvo olova, objavljeni ove sedmice za više od 100 stanovnika Vareša, ukazuju da je razmjer trovanja ovim teškim metalom znatno veći nego što se isprva pretpostavljalo.
Olovo je sada potvrđeno ne samo kod ljudi koji žive u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, već i kod stanovnika užeg gradskog područja Vareša.
Svježi nalazi pokazuju da je kod pojedinih osoba zabilježena vrlo visoka koncentracija, iznad referentnih granica, što zahtijeva dodatni medicinski nadzor i tretman.
Rezultati testiranja otkrivaju znatno šire razmjere trovanja olovom u Varešu
Stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglašavaju da je prisustvo olova u organizmu ozbiljan i složen zdravstveni problem, jer ljudsko tijelo nema biološku potrebu za tim metalom, te da prema savremenim medicinskim stavovima ne postoji bezbjedna količina olova u krvi.
Podsjećaju i da su ranija testiranja iz decembra prošle godine pokazala prisustvo olova kod sve 44 ispitane osobe različite životne dobi, dok je kod njih 17 vrijednost bila iznad dozvoljene granice.
U međuvremenu je dodatno, privatnim putem, analizirano još devet osoba, a i ti rezultati potvrdili su zabrinjavajuće trendove.
Posebno uznemirava podatak da je olovo otkriveno i u nalazima kod petoro djece mlađe od šest godina.
Kontroverze oko koncesije i izostanak institucionalne reakcije produbljuju zabrinutost javnosti
U razgovoru za lokalni radio, vršilac dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović naveo je da će zaštita zdravlja stanovništva biti njegov ključni fokus ako na predstojećim vanrednim izborima dobije puni mandat. Istovremeno, dodatnu zabrinutost izazvala je vijest da je, neposredno prije objave novih podataka o trovanju olovom, kompanija DPM Metali zatražila od Vlade Zeničko-dobojskog kantona povećanje koncesione naknade.
Kako je Rizvanović izjavio, kompanija je u petak zvanično podnijela inicijativu kantonalnom Ministarstvu privrede, te se u narednom periodu očekuje rast koncesije. Dodao je i da je postignut dogovor da, nakon potpisivanja novog ugovora, uvećana naknada bude obračunata retroaktivno od 1. januara 2026. godine.
To što sama rudarska firma traži povećanje iznosa koji plaća za koncesiju mnogima djeluje neuobičajeno i otvara pitanje stvarnog uticaja i kontrole nad upravljanjem mineralnim resursima u ovom kantonu.
Stanovnici Pržića i Daštanskog poručuju da, ako je riječ o pokušaju kupovine socijalne stabilnosti, takav pristup smatraju neprihvatljivim, naglašavajući da zdravlje ljudi ne može biti predmet finansijskih kalkulacija, posebno u trenutku ozbiljne ugroženosti građana.
U tom kontekstu podsjećaju i na Zakon o rudarstvu Federacije BiH, koji predviđa da se dozvola za eksploataciju mora ukinuti ako rudarski radovi dovode u opasnost život i zdravlje radnika i stanovništva, a druge mjere zaštite nisu dovoljne.
Institucije Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH još nisu ponudile jasan odgovor na dešavanja u Varešu, niti je proglašeno vanredno stanje, iako, prema navodima, postoje svi potrebni uslovi.
Također ističu da nije poznato da li je kantonalno tužilaštvo pokrenulo zvaničnu istragu o ovom slučaju, dok uprkos protivljenju lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, kantonalne vlasti nastavljaju davati podršku novim rudarskim zahvatima u Varešu, uključujući i planove za eksploataciju hroma u slivu rijeke Krivaje.
