Godišnja premija zdravstvenog osiguranja, poznata kao „zdravstvena markica“, i dalje izaziva brojne polemike u Federaciji BiH. Iako se formalno vodi kao dobrovoljna, u praksi je mnogim građanima gotovo obavezna, jer bez nje moraju plaćati participaciju za gotovo sve zdravstvene usluge.
Visina premije značajno varira od kantona do kantona, što stvara neujednačen tretman pacijenata. Dok građani Kantona Sarajevo, Posavskog i Bosansko-podrinjskog kantona ne plaćaju markicu, u Unsko-sanskom kantonu ona iznosi 5 KM, u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom 20 KM, u Zeničko-dobojskom 25 KM, u Srednjobosanskom 29 KM, a u Kantonu 10 najviša je 30 KM.
Poseban primjer je Tuzlanski kanton, gdje je Vlada preuzela plaćanje premije. Premijer Irfan Halilagić potpisao je sporazum kojim je za 2026. godinu građanima osigurano oslobađanje od ovog troška, a sredstva od 500.000 KM bit će usmjerena ka jačanju zdravstvenih usluga.
Ministarstvo zdravstva FBiH pojašnjava da odluke o uvođenju i visini premije spadaju u nadležnost kantona. Neki kantoni, prema svojim potrebama, odlučuju da plaćanje godišnje premije oslobađa građane participacije pri korištenju zdravstvenih usluga.
Međutim, dok je participacija jasno regulisana Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH, godišnja premija u većini kantona nema zakonsko uporište. Premija se uvodi odlukama upravnih vijeća zavoda zdravstvenog osiguranja, što stvara pravnu sivoj zonu. Ured za reviziju FBiH više puta je upozorio da zavodi ne mogu samostalno uvoditi novčane obaveze bez zakonskog osnova.
Revizori ističu da je potrebno donijeti poseban zakon o dopunskom zdravstvenom osiguranju, koji bi jasno definisao prava osiguranika, visinu premije, izuzetke i nadzor. Dok se to ne dogodi, građani Federacije BiH ostaju u nejednakom položaju – za istu zdravstvenu uslugu plaćaju različite iznose, zavisno od kantona u kojem žive.
