Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 30. juna prošle godine Tešanj je imao 43.981 stanovnika, Tuzla 106.924, a Zenica 106.491 stanovnika, što dodatno naglašava razliku u odnosu između broja stanovnika i ostvarenog prometa.
U poređenju s istim periodom prošle godine, Tešanj bilježi indeks rasta od 139,26, dok je u Tuzli zabilježen indeks 97,61, a u Zenici 104,39, što pokazuje da je u Tešnju zabilježen znatno dinamičniji ekonomski rast.
Kako je naveo načelnik Općine Tešanj Suad Huskić u objavi na društvenim mrežama, Tešanj nije sjedište kantona i nema kantonalne institucije poput ministarstava i javnih preduzeća, ali uprkos tome ostvaruje snažne ekonomske rezultate. Istakao je da podaci o prometu jasno pokazuju ekonomski potencijal sredina u kojima se više proizvodi i radi, te da bi takvim sredinama trebalo vraćati i više kroz ulaganja.
Zeničko-dobojski kanton, uprkos izazovima u pojedinim sektorima poput željezarstva i rudarstva, i dalje se nalazi među privrednim liderima u Federaciji BiH i državi, te ima tri grada, Zenicu, Visoko i Zavidoviće, dok Tešanj i dalje nema status grada.
U prvih pet mjeseci ove godine Tešanj je ostvario ukupni promet na fiskalnim uređajima od oko 1,555 milijardi KM, što je nešto manje od Tuzle koja bilježi oko 1,646 milijardi KM, ali više od Zenice sa 1,447 milijardi KM.
Kada je riječ o prometu po stanovniku, Tešanj bilježi 35.366 KM, dok Tuzla ima 15.397 KM, a Zenica 13.587 KM, što dodatno potvrđuje razliku u ekonomskoj aktivnosti po glavi stanovnika.
